4xBLOCK

Koncept rješenja  kampusa bazira se na stvaranju četiri hibridna bloka,  zele-nim međuprostorima.  Blokovi su kompaktni, tipologijski različiti, grupisani prema srodnimfakultetima.  Blokovi su postavljeni na platformama , u kojima se nalaze podze-mne garaže i popratni sadržaji. Parter blokova je rezervisan za pješake, prožet trgovima, šetnicama, urbanim mobilijarom i različitim komercijalnim sadržajima cafe, restorani, trgovine, knjižnice... tvoreći jedan tipični gradski parter.  Uz svaki blok nalaze se stambeni  kapaciteti,a dijelovi fakultetskih objekata predviđeni su za smještaj gostujućih profesora i studenata. 

Blokovi su međusobno povezani centralnom pješačkom stazom, amorfnog oblika koja ujedno prati tok rijeke i pove-zuje sve sadržaje.Kampus je prožet parkovima i zelenim tematskim zonama predviđenim za relaksaciju, a ujedno su rezervisani za buduće sadržaje.   Unutar kampusa predviđene su i dvije zasebne zone : zona velikog parka, gdje je smještena i univerzitetska biblioteka ( unutar kojeg se stvaraju nove šetnice, zadržava postojeća šuma , park se otvara  posjetiocima, i formira se vještačko jezero), druga zona je zona sporta – gdje je smješten i Fakultet za tjelesni odgoj i sport sa višenamjenskim salama, bazenima, terenima za  nogomet, odbojku, rukomet i sl.  Ove dvije zone su smještene na početku i kraju parcele namjenjene izgradnji , dok su između četiri hibridna bloka .  Na zapadnoj strani  predviđen je tehnički blok ( upravna zgrada,  ambulanta,  tehnička služba održavanja...)

 U konačnici kampus treba da postane dio gradskog sistema i sraste sa postojećim strukturama.Prostorna koncentracija različitih naučnih disciplina dovodi do produktivnog susreta,  rađanja novih ideja i preklapanja.  Do tih susreta dolazi uglavnom vani, u prostorima zajedničkih sadržaja gdje dolazi do neformalnih susreta,razgovora, razmjene iskustva.  Međuprostori su ključni elementi kampusa, oni mu omogućavaju  vitalnost i živost . Zeleni prostori su poveznice i srce kampusa, koje je neophodno modelirati i  programski oplemeniti.Odlukom Vlade FBiH bivša kasarna„Husein kapetan Gradaščević“ data je na raspolaganje  Univerzitetu u Tuzli.  Kasarna kao zasebna mikrocjelina u mentalnoj mapi građana je  zabranjena zona, koju je neophodno otvoriti i povezati  sa gradskim tkivom. Preduvjet  za ostvarenje modernog umreženog kampusa na izoliranom gradskom području kao što je ovaj, je funkcionalna povezanost i infrastruktura. 

Tim: Jasmin Sirčo, Zejd Kobilica, Evelin Jamaković, Berina Šahinović, Ilma Kobilica, Nejra Sirčo,  Saradnici: Edin Dizdar (saobraćaj), Azra Orhan (hortikultura), Albin Tabak (fotografija)